Milorad Dodik / 24sata.info

24SI - Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi nije mimo Ustava i daytonskih ovlasti entiteta i poručio da secesija nije na dnevnom redu vlasti u RS.

"Ovaj zakon pokazuje spremnost RS da ispunjava svoje obaveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma i da u tom kontekstu koristi sva moguća prava dobijena tim sporazumom", istakao je Dodik danas tijekom skupštinske rasprave o tom prijedlogu zakona.

Dodik kaže da ovaj zakon nije nikakav pokušaj da se zloupotrijebi Daytonski sporazum i da se ugrozi ustavna pozicija RS, već da se ona afirmira i na najbolji mogući način uredi područje koje će se sigurno u budućnosti koristiti, kao u svim europskim zemljama, kao mehanizam za anketiranje javnosti o važnim društvenim temama.

"Ovaj zakon nije protiv Bošnjaka, Hrvata, niti protiv bilo kog građanina RS, već je zakon za sve koji RS prihvaćaju kao demokratsku zajednicu u kojoj će imati pravo odlučivanja o tim važnim pitanjima", istakao je Dodik.

Dodik je ukazao da je ovo pitanje predmet manipulacija iz nekoliko mjesta, prvenstveno iz Sarajeva, prema kojima je, tobože, ovo prvi korak ka secesiji i naglasio da to apsolutno nije točno.

"Secesija nije na dnevnom redu aktualne vlasti u RS. Mada, neki u RS prave svoj politički kapacitet na priči o refrendumu o secesiji", kaže Dodik.

Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je po hitnom postupku predložila Vlada RS-a, bit će razmatran na današnjoj sjednici Narodne skupštine, iako su bošnjački zastupnici tražili njegovo povlačenje.

Kako njihov prijedlog nije usvojen napustili su zajsedanje na početku rasprave o tom zakonu. Prethodno je i potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Šefket Hafizović apelirao na Vladu RS-a da povuče zakon sa dnevnog reda, jer je, kaže, antiustavan i antidaytonski.

U uvodom izlaganju ministar uprave i lokalne samouprave RS-a Zoran Lipovac obrazložio je Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a uz stav da je on u skladu s Ustavom RS-a kojim je propisano da Narodna skupština može zatražiti da se o pojedinim pitanjima iz njene nadležnosti građani izjasne na referendumu.

Vladinim Prijedlogom zakona o referendumu i građanskoj inicijativi uređuje se raspisivanje i provođenje republičkog i referenduma u opštini, odnosno gradu, tijela za sprovedbu istog, način neposrednog izjašnjavanja građana, zaštita prava građana u provedbi referenduma i način ostvarivanja građanske inicijative.

Zakon predviđa da odluku o raspisivanju referenduma donosi Narodna skupština RS-a običnom većinom glasova ukupnog broja narodnih zastupnika, a da prijedlog za raspisivanje mogu podnijeti predsjednik RS-a, Vlada, najmanje 30 narodnih zastupnika ili najmanje 10.000 birača.

Opozicija, poslanici SDS-a, PDP-a i SRRS-a najavljuju da u Parlamentu neće podržati Vladin prijedlog zakona, jer u njemu nema referendumskih pitanja niti se precizira kada se raspisuje odluka o izjašnjavanju građana. SDS će amandmanski zatražiti da se u zakonu definira izjašnjavanje građana o ustavnim promjenama i pristupanju BiH NATO-u.

Poslanici bi, po hitnom postupku, trebali razmatrati i dopune Zakona o državljanstvu RS-a, kojim se preciznije definira pitanje državljanstva građana sa prebivalištem u Brčko Distriktu.

GEHEIMDIENSTE

Spuren im Schnee

Drei Exilkroaten verschworen sich zum "bewaffneten Kampf" gegen Belgrad. Einer wurde erschossen, einer erschlagen. Jetzt hat ein Killer den Dritten im Bunde heimgesucht. *

AGENTEN

Wie ein Totenvogel

Über Mord und Terror jugoslawischer Geheimdienstler in der Bundesrepublik packt ein Mann aus, der jetzt in bayrischem Gewahrsam sitzt. Im Bundeskriminalamt wird der Fall "ganz hoch" angesiedelt. *

EKSKLUZIVNO Dnevnik.ba otkriva što sadrži prijedlog Deklaracija o potpori Hrvatske Hrvatima u BiH?

Dnevnik.ba u posjedu je prijedloga Deklaracije o potpori Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena. Prijedlog deklaracije je 33 točka dnevnog reda zasjedanja Hrvatskog Sabora koje je u tijeku. Očekuje se kako će ovaj dokument Hrvatski sabor usvojiti tijekom veljače.

Beogradske Večerenje novosti objavile su kako će ovom deklaracijom Hrvatska poduprijeti zahtjeve bh. Hrvata za trećim entitetom, no niti treći entitet ni federalna jedinica s hrvatskom većinom se ne spominju izrijekom u tekstu Deklaracije, za koju će kako se očekuje uz zastupnike vladajuće koalicije glasati i zastupnici oporbenog SDP-a..

Međuitim, budući se Deklaracija zalaže za uređenje BiH na načelima federalizma, a da se dvoentitetski model smatra nepravednim rješenjem, iz toga se može izvući zaključak o podršci Hrvatske  ideji da se BiH uredi kako država s najmanje tri federalne jedinice. Podrška zahtjevu da se BiH preuredi kao država s najmanje tri federalne jedinice može se isčitati iz iz teksta Deklaracija u kojem se navodi da Hrvatski sabor daje potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini te njihovim politickim predstavnicima u pregovorima vezanim za promjene Ustava kako bi osigurali punu suverenost i jednakopravnost s druga dva naroda što se može ostvariti "samo uz poštivanje nacela jednakosti i pravicnosti te ustavom zajamcenim administrativno-teritorijalnim ustrojem Bosne i Hercegovine koji ce na istovjetan nacin regulirati nacela suvereniteta, konstitutivnosti i jednakopravnosti svih naroda kao i izbor svojih predstavnika u sve institucije i sve razine vlasti".

Dnevnik.ba ekskluzivno objavljuje integralni tekst prijedloga Deklaracijeo potpori Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena.

D E K L A R A C I J A
o potpori Hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena

Polazeci od Ustavne obveze Republike Hrvatske prema dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama (cl. 10. Ustava), obveze Republike Hrvatske koja proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i medunarodnog prava temeljenog na nacelima dobrosusjedskih odnosa i nemiješanja u poslove druge države Republika Hrvatska podržava susjednu, prijateljsku i europsku Bosnu i Hercegovinu na putu euroatlantskih integracija kao jamca daljnjeg demokratskog razvoja Bosne i Hercegovine – države tri ravnopravna naroda i gradana, Republika Hrvatska ce u skladu sa svojim ovlastima pomoci Hrvatima i drugim konstitutivnim narodima u njihovim naporima koji vode Bosnu i Hercegovinu članstvu Europske Unije.

Zabrinuti selektivnom provedbom Opceg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, ciji je potpisnik i Republika Hrvatska kao i nerealiziranjem njegovog aneksa VII. koji se odnosi na povratak prognanika i izbjeglica a polazeci od uvjerenja kako je temeljita ustavna reforma preduvjet za osiguranje stabilne, funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine u kojoj ce Hrvatski narod zajedno s druga dva naroda Bošnjacima i Srbima biti suveren konstitutivan i jednakopravan na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatski Sabor na temelju clanka 120. Poslovnika, na sjednici održanoj dana …… 2009. donosi

D E K L A R A C I J U
o potpori Hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena

HRVATSKI SABOR pozdravlja i podupire ustavne promjene u Bosni i Hercegovini koje ce osigurati punu, pravnu i provedivu jednakopravnost svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine što je preduvjet osiguranja suživota i ocuvanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao i njezinog integriranja u euroatlantske integracije;

HRVATSKI SABOR podupire legitimne predstavnike svih triju suverenih naroda Bosne i Hercegovine, Bošnjaka, Hrvata i Srba da u skladu s najvišim demokratskim i civilizacijskim normama u otvorenom dijalogu poštujuci ljudska i narodna prava i slobode utemeljene Poveljom Ujedinjenih naroda i europskim konvencijama urede suverenu Bosnu i Hercegovinu na nacelima poštovanja nacionalnih, manjinskih i gradanskih prava kao doprinos trajnom miru i stabilnosti;

HRVATSKI SABOR podržava kao najvišu vrijednost ocuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta sva tri konstitutivna naroda i njihovo medusobno uvažavanje i poštivanje u višenacionalnoj Bosni i Hercegovini;

HRVATSKI SABOR pozdravlja i podržava zajednicki napor Sjedinjenih Americkih Država i Europske Unije u procesu ustavnih reformi u BiH te njihov angažman do konacnog donošenja Ustava koji ce osigurati da BiH bude funkcionalna, demokratska i prosperitetna država jednakopravnih naroda i ravnopravnih gradana;

HRVATSKI SABOR daje potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini te njihovim politickim predstavnicima u pregovorima vezanim za promjene Ustava kako bi osigurali punu suverenost i jednakopravnost s druga dva naroda što se može ostvariti samo uz poštivanje nacela jednakosti i pravicnosti te ustavom zajamcenim administrativno-teritorijalnim ustrojem Bosne i Hercegovine koji ce na istovjetan nacin regulirati nacela suvereniteta, konstitutivnosti i jednakopravnosti svih naroda kao i izbor svojih predstavnika u sve institucije i sve razine vlasti;

HRVATSKI SABOR podupire povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini kao najviše humano i civilizacijsko pravo što je i strateški interes Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, stoga ce Republika Hrvatska i u buduce davati punu potporu povratku Hrvata u BiH i ostvarenju svih pretpostavki za njihov normalan i slobodan razvoj.
 
 
 OBRAZLOŽENJE

Ocjena vanjskih ocjenitelja kao i BH politicara, bez obzira na nacionalnu i politicku pripadnost, jest to da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali ni danas nije osigurao trajnu stabilnost i prihvatljivo funkcioniranje BiH. Anex IV DMS sa svojim strukturalnim slabostima uz neprovedbu Anexa VII, koji se odnosi na povratak prognanika i izbjeglica, dovodi do trajnih zastoja u redovitom radu kako državnih institucija tako i institucija Federacije BiH cime se neravnopravnost konstitutivnih naroda (u Anexu DMS) u životu pojacava. Posljedica svega je da se Bosna i Hercegovina postupno pretvara u zemlju dva unitarna i centralizirana entiteta s punom dominacijom Srba - vecinskog naroda u jednom a Bošnjaka – vecinskog naroda u drugom, s tendencijom (ustavnog i politickog) marginaliziranja hrvatskog naroda

Novi Ustav BiH je nužnost i preduvjet demokratskog razvoja kao i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda i svih njezinih gradana kao i uvjet integriranja BiH u euroatlanske integracije. Ustavnom reformom potrebno je osigurati administrativno-teritorijalni ustroj BiH koji ce se bazirati na (federalnim) nacelima koji ce BiH uciniti modernom decentraliziranom demokratskom državom cije ce institucije osigurati razvoj i buducnost zemlje. Ustavnom reformom (novim ustavom) potrebno je postojeci dvoentitetski ustroj Bosne i Hercegovine nadogradit novim ucinkovitijim i pravednijim, u kojemu ni jedan od konstitutivnih naroda nece biti favoriziran niti diskriminiran. Potrebno je osigurati da sva tri konstitutivna naroda imaju jednaka prava, kao i osigurati punu primjenu Europske konvencija o ljudskim pravima i
pravima nacionalnih manjina.

Interes Republike Hrvatske je razvijanje dobrosusjedskih odnosa s BiH kao i potpora BiH na putu euroatlantskih integracija. Republika Hrvatska je prva zemlja koja je medunarodno priznala Bosnu i Hercegovinu te joj je protivno agresiji kojoj je bila izložena, osigurala humanitarnu i svaku drugu potporu u vrijeme rata. Republika Hrvatska s BiH ima najdužu granicu te s njom cine jedinstveni geopoliticki i gospodarski prostor.

Hrvatski narod u BiH je konstitutivan, suveren i jednakopravan narod. Nažalost, upravo Hrvati u BiH su razmjerno prijeratnom broju stanovnika, zbog etnickog cišcenja i svih posljedica rata najviše stradali narod u BiH kojemu nije zajamcena prakticna tj. provediva jednakopravnost. Stoga je jacanje svih veza s BiH i Hrvatima u BiH kao i potpora njihovom povratku i ostanku u BiH kao i osiguranje njihove pune jednakopravnosti ustavna obveza i
strateški interes Republike Hrvatske.

Sukladno tome, RH ce na temelju ustavne obveze ali i obveze koja proistice iz Daytonskog mirovnog sporazuma u suradnji s medunarodnom zajednicom uciniti sve kako bi Hrvati u BiH ocuvali svoj ustavni status.

Nevladina organizacija Croatia Libertas iz Mostara i njezin predsjednik Leo Pločkinić uputila je poziv hrvatskim ministrima da istupe iz vlasti BiH, te zadruživanje federacije i uspostavu Hrvatske republike Herceg Bosne.Vodeće hrvatske stranke već su odbile ovaj poziv, a evo što u njemu piše:

-Pozivamo na istupanje svih hrvatskih ministara iz vlasti u BiH i dajemo im punu i konsenzusnu podršku u ime hrvatskoga naroda u BiH. Pozivamo sve hrvatske političke stranke i da završe proces razdruživanja iz Federacije BiH ukoliko u budućim ustavnim promjenama Hrvati u BiH ne dobiju jednaka ustavna prava odnosno Hrvatsku federalnu jedinicu tj. ukoliko se BiH ne uredi na principima tri ili četiri entiteta zajedno sa Sarajevom kao distriktom. Pokreću peticiju za razdruživanje

Uskoro pokrećemo i javnu peticiju za razdruživanje iz Federacije te diplomatske napore kako bi međunarodnoj zajednici pokazali punu samoodrživost Hrvatske Republike Herceg-Bosne koja već ima priznanje jednog entiteta u BiH i većeg dijela međunarodne zajednice koji je umoran od financiranja propalog "Daytonskog čudovišta". Želimo i objaviti kako je raspad BiH realna ali posljednja opcija koju zagovaraju i političari iz RS-a ali ukoliko Bošnjački političari žele mirnu podjelu kao Čehoslovačka sami će tome doprinijeti upornim preglasavanjem drugog konstitutivnog naroda. Ističemo kako 700.000 hrvatskih građana nije lojalno BiH i ne priznaje simbole ove umjetne tvorevine te je ne prihvaća kao domovinu već kao nametnutu socijalističku iluziju.

Daytonski sporazum promjenjen 175 puta, uvjek na štetu Hrvata

Nadalje, Washingtonski sporazum nikada nije niti proveden, a na njemu se temelji Federacija BiH, dok je Daytonski sporazum promijenjen u 175 slučajeva uvijek na štetu Hrvata iako OHR nije imao mandat da ga mijenja, a sve pod krinkom „reformi i poboljšanja funkcionalnosti države“ što se nikada nije ni dogodilo. Federacija BiH je prema Washingtonskom i Daytonskom sporazumu bila predviđena kao konfederacija s Republikom Hrvatskom, no ova točka na pisana u oba sporazuma nikada nije i provedena. Hrvatima u glavnom gradu HR Herceg-Bosne, Mostaru, je nametnut tzv. Mostarski Statut čime se dodatno osporava konstitutivnost Hrvata i čime demokratski izbori nemaju nikakav smisao. Ovakav kriterij OHR nikada nije nametnuo i bošnjačkom političkom krugu čime je napravio dvostruke kriterije.   

OHR uopće nije inzistirao na povratku Hrvata u svoje domove nakon rata, dok se izrazito založio za povratak Bošnjaka tako da povratak Hrvata OHR nije ni proveo niti se založio za povrat njihove imovine. Treba naglasiti kako Bošnjaci danas predstavljaju glavni politički problem u BiH jer javno teže hegemoniji računajući na svoju brojčanost, te nastoje podčiniti i podložiti druga dva naroda kroz asimilaciju u tzv. „bosansku naciju“ što nailazi na žestok politički otpor.

"Ovo je Bosna-kome se ne sviđa..."

Glavna politička premisa bošnjačke politike glasi: „Ovo je Bosna, kome se ne sviđa – Hrvati neka idu u Hrvatsku, a Srbi u Srbiju“. Ovakav destruktivan stav naišao je na veliku kritiku kod ostala dva naroda koji se pokušavaju zaštiti od hegemonije na različite načine. U posljednje vrijeme Hrvatima se od strane bošnjačkih medija upućuju otvorene prijetnje „ratom koji bi ponovno zahvatio prostore BiH“, no zapravo ponavljanje nesretnih previranja iz prošlosti bi bio krunski dokaz kako je društvo u današnjoj daytonskoj BiH – zapravo neodrživo. Dva naroda u BiH: Hrvati i Srbi odgovaraju na ovakve najave kako je BiH samo interes i kako će BiH postojati dok postoji interes za postojanje BiH.    

Glavni dokaz kako najmalobrojniji konstitutivni narod, Hrvati, u Federaciji BiH nemaju Daytonom zagarantiran paritet, konsenzus i rotaciju jeste njihovo nepostojanje na mjestima na kojima bi po pravilu trebali biti. Ne postoje sankcije ili kazne kako bi se spriječilo bošnjačku politiku da krši jednakost u Federaciji BiH, a da stvar bude još gora bošnjački političari se lažno predstavljaju kao Hrvati kako bi uzurpirali hrvatska mjesta u administraciji i time riješili problem nezaposlenosti svoga kadra u mastodontskoj administraciji.  U glavnom gradu Sarajevu danas Hrvata ima manje od 3% što je šokantan podatak iznesen od BH Helsinškog Odbora. Sarajevu nije nametnut nikakav Statut kao Mostaru kako bi se stanje promijenilo i gradu vratila multietničnost.  

OHR ne negira ove nepravilnosti i priznaje kako svoje odluke donosi pod utjecajem bošnjačkog analitičkog pomoćnog osoblja koje predstavlja dio bošnjačkog političkog kruga ali to smatra „ispravnim postupanjem“.

Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Na Općim izborima 2006. godine, Bošnjaci su prostom većinom Hrvatima izabrali predstavnika na mjesto hrvatskoga člana Predsjedništva BiH čime se Hrvatima po tko zna koji put osporava konstitutivnost. Prema Daytonskome mirovnom sporazumu, Hrvati u BiH su izborna jedinica, no OHR namećući probošnjačke izborne zakone osporava demokratski put prema izboru legalnih i legitimnih predstavnika Hrvata u BiH čime opet Hrvati gube pozicije koje su predviđene za njihove predstavnike. Preglasavanje Hrvata u BiH je zabilježeno na svim razinama od općinske, preko županijskih razina, razine federalne Vlade do državne Vlade, tj. Vijeća ministara. Alarmantan podatak je kako Hrvati do danas nikada nisu imali predsjednika Federalne Vlade ili Vijeća ministara čime su svedeni na puki politički ukras bez prava odlučivanja ili vođenja državom.

Uništeni javni mediji na hrvatskom jeziku

Hrvatima u BiH bošnjački politički krug je potpuno uništio javne medije na hrvatskome jeziku posredstvom Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) koja je također potpuno u rukama samo jednog naroda. Namećući samo jedan federalni i jedan BiH državni javni emiter, na kojima Hrvati nemaju svoje  predstavnike i urednike, provodi se agresivna kampanja asimilacije te pokušaj stvaranja jedne „bosanskohercegovačke“ državne nacije koja nema uporište u povijesti niti u pravu, no potrebna je kako bi se nametnula ideja pripadnosti državi BiH. Zbog nepostojanja medija na hrvatskome jeziku i bez urednički naklonjenih medija, Hrvati teško mogu predstaviti svoje probleme svijetu dok ih Bošnjaci preko svojih medija klasificiraju kao „sve građane“ ne zastupajući stavove bh Hrvata medijski i „tiho pokopavajući“ njihove probleme pa čak i samo postojanje svodeći ih preko termina „svi građani“ na razinu nacionalne manjine. Ova činjenica predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava Hrvata.

Šerijatska država

Velika prijetnja po stabilnost BiH predstavlja državni sinkretizam: spojenost islama i politike u bošnjačkome političkome krugu tako da iza svih političko-državnih događanja u pozadini stoje islamski vjerske vođe čime BiH poprima oblik šerijatske države sa sustavima upravljanja sličnim islamskim republikama u Aziji i Africi. Kao direktni rezultat ovoga je pojava tzv. vehabijskoga pokreta, radikalnog pokreta koji u BiH broji između 300.000 i 400.000 pripadnika koji ne moraju uopće raditi ali primaju plaću za svoju privrženost pokretu. Bošnjačka područja su ekonomski najnerazvijenija u svijetu iako su u njih uložena sredstva od nekoliko desetina milijardi Eura od kraja rata. U BiH i gradu Sarajevu se u punom jeku provodi islamizacija što se negativno odražava prema ostalim narodima, a predstavlja i veliki problem za euroatlantske integracije iz razloga što Bošnjaci žele biti dio Organizacije islamske konferencije (OIC) čiji su pridruženi član. Ozbiljan problem predstavlja što Bošnjaci preko državnih institucija BiH podržavaju Sile osovine zla: Iran, Siriju, Libiju, Palestinu i ostale što je apsolutno neprihvatljivo za ostale narode, a automatizmom je nekompatibilno za euroatlantske krugove. Poražavajuća je činjenica kako Bošnjaci proslavljaju američke poraze, a izražavaju simpatije prema Silama osovine zla. Isticanje ovoga problema, bošnjački politički krug trenutno pripiše „islamofobiji“ što je smiješno uzevši u obzir njihovu brojnost i utjecaj na zbivanja u Bosni i Hercegovini.

Herceg Bosna samoodrživa

Hrvatska područja u BiH su među najrazvijenijim i samo u zadnje tri godine su dali preko 4 milijarde maraka u Federalni budžet iz kojega su im vraćena zanemarivo mala sredstva. Teritorij HR Herceg-Bosne je samoodrživ i ima sve predispozicije da samostalno politički i gospodarski upravlja resursima kojima i raspolaže. Pored svega navedenoga, Hrvati u BiH kao konstitutivan narod u Ustavu BiH imaju pravo iz istoga Ustava na samoodređenje i samoopredjeljenje kroz Povelju UN-a na Pravo konstitutivnih naroda na samoodređenje i samoopredjeljenje kao pozitivan pravni akt. 

Na kraju, ukoliko Hrvati u BiH ne dobiju temeljna ljudska prava,  i pravedno ustavno uređenje BiH preko započetih procesa ustavnih reformi kroz hrvatsku multietničku federalnu jedinicu unutar Bosne i Hercegovine, Alternativna Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosna će naložiti nevladinom sektoru i koordinaciji Udruga iz Domovinskoga rata predavanje u parlamentarnu proceduru Inicijative za postupak mirnog razdruživanja iz Federacije BiH. Ukoliko ova Inicijativa ne prođe, hrvatskim političkim strankama će biti javno sugerirano da povuku potpis s Daytonskoga sporazuma od kojega Hrvati nemaju nikakve koristi i koji je štetan po daljnje interese Hrvata u BiH. Povlačenje potpisa sa sporazuma će biti predloženo i ostalim stranama u BiH koje imaju isti interes kako bi započeli pozitivni reformski politički procesi.

Administrativne granice

Po pitanju granica i administrativnog razgraničenja predlaže se konsenzus svih naroda u BiH, a kako bi dokazali da Hrvati nemaju nikakve administrativne teritorijalne pretenzije prema druga dva naroda, predlažu se granice koje su utvrđene na dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine s pravom diskontinuiteta teritorija kao garancijom kako se te federalne jedinice neće odvojiti iz sastava BiH i uz uvjet svima kako moraju osigurati povratak izbjeglih i raseljenih osoba. Smatramo kako je neophodno dovesti sva tri naroda u jednak okvir konstitutivne zaštite, a to su federalne jedinice čije postojanje bi dovelo do samoodrživosti i BiH što danas nije slučaj. BiH će postati samoodrživa kada i Hrvati dobiju ista prava koja imaju i druga dva naroda ili će se raspasti kao posljedica neuvažavanja jednakih prava za sva tri naroda što je do danas samo bilo odgađano a moglo bi postati neminovan slijed događaja.    

Nevladina organizacija Croatia Libertas će uz punu i plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda u BiH i iako nije politička stranka kroz civilnu inicijativu u Federalni parlament predati uz dokument o mirnom razdruživanju i peticiju građana. Sve stranke s hrvatskom odrednicom će biti u narednom periodu detaljno upoznate sa sadržajem dokumenta o mirnom razdruživanju koji je moguće provesti uz konsenzus s ostala dva naroda ukoliko Hrvati u BiH ne dobiju hrvatsku multietničku federalnu jedinicu s pravom diskontinuiteta i konstitutivnošću sva tri naroda, stoji na kraju priopćenja nevladine organizacije Croatia Libertas.

Američki nacionalni obavještajni direktor Dennis Blair upozorio je u utorak, u pisanom izvješću Kongresu, da su etničke napetosti u Bosni i Hecegovini najveći izazov za održavanje stabilnosti u Europi, izvješćuje u srijedu američki tisak.

Dennis Blair, koji nadzire rad 16 američkih obavještajnih agencija, naveo je u pisanom dijelu svjedočenja senatskom Odboru za obavještajne službe, da je netrpeljivost među Srbima, Bošnjacima i Hrvatima u BiH u porastu, te da učvršćivanje njihovih odvojenih programa prijeti stabilnosti te krhke države. Blair je upozorio da bosanski Srbi vraćaju natrag neke od promjena uključenih u Daytonski sporazum, tražeći više autonomije za svoju minidržavu.

To, po Blairu 'pridonosi rastu međuetničkih napetosti'. Istodobno, Bošnjaci i Hrvati žele da se ukinu podjele u BiH, kako bi mogla napredovati prema članstvu u EU, rekao je Blair.

'Formalni raspad države se ne čini neizbježnim'

'Iako se rašireno nasilje i formalni raspad države ne čine neizbježnima, etnički programi i dalje dominiraju u političkom procesu, a reforme su zastale zbog nesuglasica između triju glavnih etničkih skupina', rekao je Blair.

Kosovo, gdje odnosi srpske manjine i albanske većine ostaju napeti oko još uvijek podijeljenog sjevernog sektora, također zahtijeva stalnu američku i europsku pozornost kako bi se održala stabilnost, ocijenio je Blair. (Hina)

Kako spriječiti da se na jesen Hrvatima ponovo ne podvali?

Komšića su u Predsjedništvo BiH izabrali Bošnjaci. Izbor je obavljen po slovu zakona, ali ne i u duhu proklamiranog sustava na kojem se zasniva postdejtonska BiH. Kako izbjeći ovojesenju reprizu čina koji Hrvati opravdano doživljavaju kao veliku političku podvalu.

Uhićen Zulfikar Ališpago Zuka, zapovjednik postrojbe koja je izvršila pokolj nad Hrvatima u Trusini

Po nalogu tužitelja iz Odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, lišen je slobode Zulfikar Ališpago (52), osumnjičen da je počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz članka 173. KZ BiH i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. KZ BiH, u svezi sa člankom 180. stavak 2. KZ BiH, službeno je priopćeno u ponedjeljak.

Pripadnici Jedinice za podršku Državne agencije za istrage i zaštitu - SIPA, po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, danas su lišili slobode Zulfikara Ališpagu zvanog „Zuka“, rođenog 26. 12. 1958. godine u Novom Pazaru u  Republici Srbiji, nastanjenog u Sarajevu, državljanina BiH i Republike Srbije.

Zulfikar Ališpago  pod istragom je Tužiteljstva BiH i osumnjičen je da je, u svojstvu zapovjednika Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH, pod nazivom „Zulfikar“, postupajući protivno odredbi članka 87. Dopunskog Protokola I  uz Ženevske Konvencije od 12. kolovoza 1949.,  počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz članka 173. KZ BiH i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. KZ BiH.

Zulfikar Ališpago osumnjičen je da, kao  nadređena osoba sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine „Zulfikar“,  iako je znao da su njemu podređeni pripadnici postrojbe „Zulfikar“ počinili zločin,  nije poduzeo nužne i razumne mjere da  počinitelji djela budu kažnjeni, čime je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog  pučanstva  iz članka 173. stavak 1. točka  a) i c) KZ-a BiH i kazneno djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika  iz članka  175. stavak 1. točka a) KZ-a BiH, a u svezi sa člankom 180. stavak 2. istog Zakona.

Lišenje slobode izvršeno je nakon što je Tužiteljstvo BiH prikupilo dovoljno dokaza o odgovornosti  osumnjičenog za navedeni zločin.

Ratni zločin na području sela Trusina, u općini Konjic, počinjen je 16. 4.1993. godine, kada su ubijene 22 osobe hrvatske nacionalnosti, odnosno 19 civila i 3 vojnika HVO koji su se prethodno predali, te ranjene 4 osobe, među kojima i dvoje djece.

Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predan postupajućem tužitelju Tužiteljstva BiH, koji će ispitati osumnjičenog, nakon čega će odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BiH – (NE)MOGUĆA MISIJA (I.)

Odavno su arhitekti Daytonskog mirovnog sporazuma (pre)vidjeli (ne)svjesno dopuštenu invalidnost 'mirne Bosne' kojoj je održivost jednaka ravnoteži dvonožnog stoca. Svako daljnje popravljanje Sporazuma koje nije uključivalo ispravljanje te temeljne ugrađene pogrješke, išlo je uglavnom na štetu onih koji su od početka osuđeni oslanjati se na tuđe noge. Hrvati u BiH su izigrani od strane velikih sila, i od Zagreba, kao 'šiljak s vrha, žrtvovan za cjelovitost RH' najprije u Washingtonu, kad je kroz projekt Konfederacije, bačena udica za Federaciju, zajednički entitet županija/kantona ili dvaju naroda – još se ne zna, asimetričan drugom, čisto (očišćenom) nacionalnom entitetu. Zadnji pokušaj popravljanja nepopravljivog neslavno je završio prošle godine u Butmiru, kod Sarajeva.

Nakon dugogodišnje jalove američke inicijative, ovih dana čuo se i prvi ozbiljniji prijedlog službenih europskih institucija, i to ne kao dosad o dogradnji dotrajalog (ne)sporazuma, nego o novoj međunarodnoj, multilateralnoj konferenciji o budućem, preuređenju i konačnom unutarnjem stabiliziranju i takvom pozicioniranju Bosne i Hercegovine, koje ne bi predstavljalo nikakvu ugrozu  zemljama u okruženju. Nije pitanje je li takav prijedlog stigao prekasno ili prerano, nego je li se ikad itko igdje zapitao - koji su razlozi dosadašnjih neuspjelih popravaka oktroiranog Ustava BiH (čl. IV. Daytonskog sporazuma), ima li unutarnacionalnog a onda i međunacionalnog koncenzusa o bilo kojem strateški bitnom pitanju državnog interesa. Postoji li suglasje Amerike i Rusije, EU zemalja ili Konferencije islamskih zemalja o bilo kojem vitalno važnom zajedničkom interesu? Koliko još godina ili decenija BiH treba funkcionirati kao (polu)protektorat  međunarodne zajednice s Visokim predstavnikom kao jedinom točkom konvergencije inače potpuno divergentnih unutarnjih i vanjskih silnica? E da bi netko znao kakvu i koliku političku autonomiju dati Bosni, mora prije upoznati njezinu složenu društvenu anatomiju.

Anatomija Bosne

Na jednom seminaru  u obučnom centru NATO-a, u Garmisch Partenkirchenu, prije više od deset godina, pokušao sam u podužem razgovoru jednom visokom časniku NATO-a, različitim analogijama objasniti 'kvaku 22' koju njihovi analitičari svjesno ili namjerno nikad nisu razumjeli. Naime, opsjednuti multikulturalizmom kao magičnom formulom koja funkcionira u svim 'mješovitim' društvima, analitičari sa Zapada, navlastito oni prekooceanski, nikad nisu shvatili i još ne shvaćaju da BOSANSKI LONAC nikako nije isto što i američki MELTING POT. Za raliku od američkog lonca za 'taljenje nacija', doseljenih iz svih krajeva svijeta, u BOSANSKOM LONCU, svaki bitni, konstitutivni sastojak, jest to što jest prije kuhanja, i ostaje to isto nakon kuhanja, ne mijenjajući kvalitet supstance. Zato je Bosna kao „bućkuriš vjekova i svjetova“ (E. Čelebija) uvijek bila nečija, na momente i ničija zemlja. Teško se sjetiti nekog vremena u kojem su svi narodi i građani neku središnju vlast tih prostora doživljavali kao zajedničku, kao svoju i na korist svima.

Druga slika BiH društva se može usporediti s kolanjem krvi po organizmu. Ne odgovara li broj eritrocita, leukocita i trombocita i njihov međusobni odnos onom zadanom, dolazi do anemije, leukemije ili, u najmanje lošem slučaju, tromboze organizma. Naime, ne mogu brojnija 'zrnca' manje brojnijim propisivati pravila ponašanja i tijek kolanja krvnim žilama. Međuodnos, boju, količinu i veličinu jednih, drugih i trećih, ne propisuje ni sami organizam. On samo reagira na poremećaj tih odnosa. Neke postavke su zadane po 'defaultu' i nemoguće ih je mijenjati a da ne strada cjelina. To mnogi politički nadriliječnici ne shvaćaju ali se usude davati i dijagnozu i terapiju, pa što bude s pacijentom. Zasad dobrovoljne davatelje tuđe krvi ne zabrinjavaju troškovi transfuzije ni liječenja, ali ipak kad osjete mogući kolaps organizma, rado žele čuti mišljenje međunarodnog konzilija. Ako će europski liječnici uvažavati mišljenje bliže rodbine smrtno oboljelog bosanskog organizma, pacijent bi mogao ostati izložen vječnim mukama. Ako se pak sami odluče propisati terapiju, preuzimaju rizik nepodnošljivog zadaha smrti ocvalog protektorata pred vratima vlastitog doma.

Ima još jedna analogija s tri nepoznate veličine: X, Y, Z, ali je to nejednadžba s nepoznatim brojem nepoznatih, u kojoj svaki parametar nije to što se čini da jest, zapravo može biti i sasvim suprotno od naoko očiglednog. Iako možda najbliža stvarnom stanju bosansko-hercegovačke razapetosti između kula babilonskih i travničkih piramida, analogija ovog tipa predstavlja višu matematiku svima naviknutim na zadatke u kojima traže isključivo vlastitu računicu, pa je ostavljamo za kraj serije razmatranja o BiH.

Elem, zaključno, ako je zemljama iz okruženja i EU, kao i drugoj Velikoj braći, stalo do mirne Bosne, vrijeme je započeti pripreme za Međunarodnu konferenciju. Ništa ne smeta što će predmet i sadržaj konferencije biti jedna i jedina tema skore predizborne kampanje. Dapače, prije tako sudbonosno važne konferencije, red je upoznati narode i građane, drugarice i drugove, gospodu i seljake, sa svim (ne)mogućnostima postizanja realnog, održivog, trajnog političkog rješenja, nakon kojega bi svi mogli početi živjeti život dostojan čovjeka. Inače bi se moglo dogoditi da Hrvate iz BiH na konferenciji zastupa njihov legalni ali ne i legitimni član BH Predsjedništva, Ž. Komšić, za kojeg nismo sigurni da je metaforički i mentalno napustio drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Široke konzultacije jednih s drugima, i svih sa svima, traženje nužnog kompromisa i postizanje kakvog-takvog koncenzusa o bitnim pitanjima za budućnost same države BiH, su preduvjet svake ozbiljne konferencije, navlastito one koja za cilj ima konačno rješenje enigme Bosne i Hercegovine.

HRsvijet

Marin Čilić proslavio je još jednu veliku pobjedu i postao prvi Hrvat u polufinalu Australian Opena! U četvrtfinalu nije bilo ništa lakše nego kolo ranije protiv Juana Martina Del Potra, Andy Roddick vratio se nakon minusa od 2-0 u setovima i odveo meč u peti, ali dalje nije išlo, bio je to dan najboljeg hrvatskog tenisača...

Nakon velike pobjede u osmini finala protiv Juana Martina Del Potra, Marin Čilić nije se zasitio ili umorio dva dana kasnije. Među posljednjih osam stigla je podjednako velika, 7:6(4), 6:3, 3:6, 2:6 i 6:3 protiv prošlogodišnjeg polufinalista Andyja Roddicka, čime je Marin postao prvi Hrvat koji je otišao ovako daleko na prvom Grand Slam turniru sezone. Trebalo je puno truda, prvi put u karijeri morao je u peti set nakon što je osvojio prva dva, no na koncu je našao put i slomio suparnika koji je prijetio potpunim preokretom.

Prva dva seta donijela su nekoliko uspona i padova jednog i drugog, no oba su otišla na Marinovu stranu. U prvoj dionici odluka je pala u tie-breaku, a bilo je uzbudljivo i prije toga. Osim nekoliko prilika za break s obje strane u ranom dijelu seta, u završnici se dogodila Čilićeva spašena set-lopta na servisu kod minusa od 5:4, kada Roddick nije imao odgovora na njegov forhend, a zatim i propušteni Marinov servis za set nakon što je kod 5:5 došao do prvog breaka u meču.

No, taj propust nije ostavio veće posljedice. Iako u tie-breaku nije bilo lako, Amerikanac se dvaput vraćao nakon mini-breaka minusa, prvi hrvatski reket ostao je čvrst i uz ključni mini-break za 5:4 napravio prvi korak prema pobjedi.

Osim što je izgubio set, Roddicka je tada brinula i bol u desnoj ruci zbog koje je uoči početka drugog zatražio medicinski time-out i masažu ramena, a možda je upravo zbog toga promijenio dotadašnji pristup u kojem nije pokušavao previše, prepuštajući Marinu svu inicijativu. U nastavku je postao agresivniji što mu se isplatilo rano u drugom setu, kada je došao do breaka i poveo s 2:1, ali ta prednost nije trajala dugo.

Više rizika nosilo je sa sobom i veći broj Amerikančevih pogrešaka, Čilić se ekspresno vratio, a kasnije breakom za vodstvo od 4:2 napravio važan korak prema 2-0 u setovima. Konsolidirati tu prednost nije bilo lako, Marin je držao za 5:2 s dvije spašene nevezane break-lopte, a nakon toga više nije bilo brige.

Treći i četvrti set započeli su slično drugom, ponovno je Roddick uzeo rani break, no u ta dva seta više nije ispustio vrijednu prednost. U trećoj dionici je jedan break bio dovoljan prvom američkom reketu, dok je peti set osigurao s još dva breaka u četvrtom, za vodstvo od 5:0, što je Marin u nastavku uspio samo smanjiti.

Otvaranje petog seta odmah je donijelo veliku opasnost, 0:40 na Čilićevom servisu u prvom gemu, no uz dva neobranjiva prva servisa i još jedan pravi prvi servis kojeg je slijedio winner forhendom, prvi hrvatski reket preživio je tu prijetnju, čega se sjetio i u kratkom tv-razgovoru s Jimom Courierom nakon meča: "Kad sam izvukao 0:40 osjetio sam olakšanje, poslije je bilo jednostavnije, pogotovo kada sam breaknuo".

Ključni break dogodio se u četvrtom gemu, za vodstvo od 3:1, a nakon toga Marin je zatvorio Roddicku sva vrata, držeći za 4:1 nakon 40:40, za 5:2 nakon 15:30 i izjednačenja, a na servisu za pobjedu najlakše - kao da nije tek drugi put u četvrtfinalu Grand Slam turnira i u prilici za prvo polufinale.

"Dobio sam iskustva s petim setovima kroz prvi tjedan", dodao je prvi hrvatski reket nakon pobjede, misleći na pobjede nad Bernardom Tomicem i Juanom Martinom Del Potrom u petom. "Nije bilo lako kad je počeo igrati bolje, mučio sam se na servisu, pritiskao me i jedno vrijeme nisam znao što ću", dodao je o dijelu meča u kojem se Roddick vratio - no, u posljednjem setu ipak je pronašao put.

Da je prvi servis bio na više od 50 %, možda je moglo biti i lakše, no Čilić je već navikao pobjeđivati i kad ide tako. Kada se sve uzme u obzir, nije izgledalo loše niti na servisu, pomoglo je 20 asova, pet više od Roddicka, ali izgledalo je još bolje u igri.

U polufinalu, koje je na rasporedu u četvrtak u 9:30 ujutro po našem vremenu, Čilić će dočekati boljeg iz dvoboja Rafaela Nadala i Andyja Murraya. Kako igra u Melbourneu, ni ta prepreka neće biti nepremostiva, nadajmo se da je ostalo i dovoljno svježine za dosad najveći meč u karijeri - Marin je nakon Roddicka rekao da ima još "goriva". /sportnet.hr

Australian Open, tenisači, četvrtfinale: Čilić (Hrvatska, 14) - Roddick (SAD, 7) 7:6(4), 6:3, 3:6, 2:6, 6:3.

Nino Raspudić: Josipovićev avatar pobijedio Bandićeva

Subota, 23 Siječanj 2010 20:16

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone danas je tijekom misnog slavlja u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve zaredio mons. Petra Rajića za biskupa. Novozaređenog biskupa čeka dužnost apostolskog nuncija u Kataru, Kuvajtu i Bahreinu, odnosno apostolskog predstavnika na Arapskom poluotoku.

Iako hrvatsko društvo nije podijeljeno ideološki na ljevicu i desnicu, nego grupaški-interesno i klanovski, neki analitičari koji se vole nazivati neovisnima ne mogu pobjeći od svog ljevičarskog backgrounda. Ostale, koji nisu kao oni, nekom pojednostavljenom logikom proglase konzervativnim, nacionalističkim ili jednostavno dijelom paraobavještajnog podzemlja. Ipak, jedni i drugi će se složiti da je s hrvatske političke scene desnica jednostavna nestala, pa i ona umjerena kakav je devedesetih godina bio HDZ. S njom su nestali i novinari tog politički konzervativnog svjetonazora. I. Miklenić, I. Marijačić, N. Piskač, M. Kovačević, M. Barišić i još poneki koji su preživjeli prvu fazu 'detuđmanizacije', su zapakirani u tiskovine koje sve skupa nemaju par desetaka tisuća čitatelja (HL, GK, Vjesnik, Hrv. Slovo). Gdje se još može pronaći aktualna analiza političke stvarnosti iz pera Jovića, Čelana, Vukmana, ...? Da ne spominjem TV, na kojemu ni u Tuđmanovo vrijeme nismo imali prigodu čuti ozbiljne komentare i argumentirane rasprave.
U tom i takvom medijskom okruženju, (pro)nositelji socijalističko-liberalnih ideja oblikuju javno mnijenje, do savršenstva razrađenim tehnikama manipulacije proizvode pristanak svih struktura društva i stvaraju moćne poluge za osvajanje vlasti.

Na koncu je samo rijetke naivne promatrače iznenadila završnica predsjedničkih izbora, kad su nam mediji u igri političkog domina servirali 'duplo-golo'. Zato, nakon svega, umjesto beskrajnih analiza, zdvajanja ili slavlja, možemo kratko zaključiti kako su nekoć znali reći naši ljudi: „ Niti su ONI dobili, niti smo MI izgubili!“. Predsjednik-bez-mane, politički 'štreber' je pobijedio populista, 'krivovjernika na desnici', koji za tako pripremljeni play-off nije 'opasao bokove', misleći da će mu beskrajno ponavljanje populističke mantre o 'čovjekoljublju-domoljublju-bogoljublju' biti dostatno bar za dostojanstven poraz. Polovica biračkog tijela je što iz konformizma ili oportunizma, što od muke i jada, od početka odbila sudjelovati u takvoj igri, a skoro polovica druge, aktivne biračke polovice još uvijek raspravlja o 'manjem zlu' i(li) traži krivca za klasični politički nokaut razbijene desnice.

Ispada tako da bi Hebrang sigurno pobijedio – samo da nije imao ni jednog protukandidata. Primorac i Vidošević se nisu potrudili ni vlastitim biračima objasniti kako se dvostrukim prevrtanjem na desnu stranu zapravo logično pojaviš na lijevoj strani. Tuđman se ljuti na Jurčevića, a njih oba su zajedno s Mikšićem osvojili taman toliko glasova koliko pričuvna kandidatkinja ljevice, V. Pusić. Je li tomu doprinijela niska razina političke kulture na desnici ili je to samo posljedica, refleksni odgovor šutljive većine koja ni među dvanaest ponuđenih kandidata nije uspjela prepoznati jednoga koji bi ih uvjerio da baš on može i zna biti „ona nužna poluga koja bi počela stvarati preduvjete za mogućnost stvarnog zaokreta.“ (I. Miklenić, GK, 1/2010) Vrijedi li sada neke od njih podsjećati na olako odbacivanje Jurčevićeve ideje o predkampanji nacionalnih kandidata kao jedinom moguće uspješnom modelu kojim su eventualno mogli parirati svim (ne)spomenutim silnicama i silama koje su temeljito pripremale i dobile kandidata kakvog su htjele?!

Nakon izbora uslijedile su čistke u HDZ-u i SDP-u, strankama/partijama koje nisu samo po tom 'dvije sestre blizanke'. J. Kosor i Milanović više ni ne skrivaju nacrt velike koalicije za koju im do 'dogovorenih' parlamentarnih izbora ne će ni trebati ruke Glavašovih, Bandićevih ili eventualno Sanaderovih saborskih sljedbenika. To kao da ne razumije mlađahni liberal D. Kosor pa drsko, kako reče njegova prezimenjakinja, pljuje u zdjelu iz koje se hrani, riskirajući pri tom da uskoro bude prepoznat jedino kao Milanovićev trbuhozborac. Kako bilo, pripreme za hvatanje startnih predizbornih pozicija su uvelike započele. Jer nitko ne želi dočekati vrijeme „građanskog buđenja i nemirenja nezadovoljavajućim stanjem“ (I. Miklenić) na već zatečenim pozicijama. Samo će hrvatska desnica po običaju, lutajući između ideja o novim strankama i pokretima, ponovno propustiti prigodu laganog zauzimanja ogromnog upražnjenog prostora na političkom centru i desno od njega. Ošamućena 'šutljiva većina' će opet tražiti manje zlo i optuživati jedni druge za 'bacanje glasova', a lijevo-liberalni arhitekti novog poretka će, na razmeđi stare Eurozone i nove Jugosfere, nastaviti zidati hrvatsku kulu na pijesku. Oni su u Josipoviću prepoznali kontinuitet Mesićeve nedovršene bitke za bolju prošlost, otkrili su lidera, miljenika 'Saveza za Europu' koji će nastaviti restauraciju starih 'likova iz totalitarnog atlasa' (I. Rogić), ne odričući se ni Lončara ni Perkovića, dodajući im kao pojačanje Pilsela i Fabera, mijenjajući ponekog kako bi SVE, zapravo, OSTALO ISTO.

CHOUDARY SAYS UK WILL BE NEW BOSNIA

Why this sponger is allowed to stay in the country,I don’t know. He is preaching sedition, he is advocating removing the monarchy,does this not constitute treason?

Doom preacher Anjem Choudary has warned of a Bosnian-style bloodbath after admitting plans for a new extremist group called Democracy Is Dead.

The cleric forecast that a government ban on his group Islam4UK would stoke hostility between Muslims and white Britons.

He claimed there could be a repeat, on our own streets, of the 1995 massacre at Srebrenica in which Serbs slaughtered 8,000 Bosnian men and boys.But, despite mounting tensions surrounding his views, he admitted that he is already rebranding outlawed Islam 4UK under the provocative new banner.

He said he planned to “launch a new organisation under the title Democracy Is Dead, adding: “You will have to wait and see.”

Speaking exclusively to the Daily Star Sunday, East London-based Choudary, 42, said:

“The Government’s decision to ban Islam4UK is a very dangerous one as it will only increase the potential for some very nasty conflict.You only have to look at what happened between Bosnia and Serbia at Srebrenica. There could be a bloodbath on the streets.I don’t think the British people want that but, when you start to suppress ideological movements, you push them underground and there is more chance of conflict.’The Government has created a tinderbox situation by banning us. We were the ones calming things down.”

Islam4UK was banned by Home Secretary Alan Johnson after uproar over Choudary’s plans to hold a protest march in the Wiltshire village of Wootton Bassett where the public salute the bodies of soldiers brought back from Afghanistan.

But ex-lawyer Choudary was unrepentant, claiming that white Britons do not understand the strength of feeling of the Muslim population.

He said: “In some cities, one in six of the young people are Muslim. People don’t realise that there are actually four to five million Muslims in the UK. Many of them do not register to vote so the Government’s figures do not reflect the true size of the Muslim population.”

“The Government says there are around one million Muslims in the UK but that is nowhere near accurate. Of course, most will remain silent and not complain but a few could be driven to take the law into their own hands.It’s a very dangerous situation. You have to consider how, if there is another 7/7, the country would cope. More and more disaffected whites would be driven towards far-right extremist groups such as the British National Party and the English Defence League if there was another attack.”

“If Muslims are not allowed to speak out they could be driven to use other tactics. This in turn will increase tensions with the white community. I would expect fresh attacks on Muslims and the Government will not be able to control the situation.”STAR

Mostar, 23. siječanj 2010.

U subotu 23. siječnja 2010. Državni tajnik Njegove Svetosti Benedikta XVI., kardinal Tarcisio Bertone, za vrijeme Svete Mise koja počinje u 11 sati, u mostarskoj katedrali Majke Crkve i Kraljice svijeta, podijelit će biskupski red nmos. Petru Rajiču, svećeniku Trebinjsko-mrkanske biskupije, novoimenovanom naslovnom nadbiskupu Sarsenteruma i apostolskom nunciju u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru i Apostolskom delegatu na Arapskom poluotoku.

Cijeli obred Svete Mise i biskupskoga ređenja izravno će prenositi Federalna televizija (FTV) a pristup u Katedralu toga dana imat će samo akreditirani novinari, fotoreporteri i snimatelji drugih televizijskih kuća za koje će biti rezervirano posebno mjesto.

Medijski radnici koji žele izvješćivati s ovoga događaja trebaju se pismeno (ili na e-mail: biskupija@cbismo.hr) prijaviti na adresu: Biskupski ordinarijat; Nadbiskupa Čule bb, pp 54; BiH – 88 000 Mostar.

Potrebno je da se za svaku osobu dostave osobni podaci i broj iskaznice do srijede 20. siječnja 2010., a akreditacije će im biti uručene u Ordinarijatu u petak 22. siječnja 2010. od 11 do 12 sati uz predočenje osobne „press“ iskaznice. (kta)

Raguž: Potreban Dayton 2 ili će BiH postati država Bošnjaka i Srba